Danas je Unin rođendan, jedan od najljepših dana u godini! Pa dragi Unjani, sretan Vam rođendan rijeke Une!
Danas je i dobra prilika da se prisjetimo i promoviramo vrijednosti Une, pa evo nekoliko najvažnijih činjenica koje nikad ne smijemo zaboravljati.
Rijeka Una – izuzetan je i jedinstven dar prirode. Unikatna je zbog svoje ljepote i bogatstva vodama. Ona protiče kroz krško područje, a takva područja odlikuju se velikom osjetljivošću na sve ljudske utjecaje, zbog čega je utemeljenje Nacionalnog parka Una, jedan od generacijskih važnih projekata, jer garantira očuvanja i održanja njenog okoliša, barem u gornjem toku.
Una je kaskadna rijeka sa padom od 1,67%, međutim, u gornjem toku, od izvora do Bihaća (70 km) pada skoro 3 m po jednom kilometru, pa je u tom dijelu ona prava planinska rijeka. Najveći pad ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 m, te slapovima Štrbačkog buka visine 23,5 m. Una je najveća rijeka Unskog sliva sa 210 km, druga po veličini je Sana sa 139 km, zatim Unac sa 62 km, dok je Klokot dug oko 5 km, a Krušnica 6,8 km. Pored nabrojanih pritoka, značajne količine vode, posebno u periodima intenzivnih padavina, Una prima iz nekoliko velikih kraških vrela duž toka, od kojih su najbogatiji vodom oni u području Kulen Vakufa. Prirodni slapovi, vodopadi, brzaci i bukovi na gornjem uzdužnom profilu rijeke Une predstavljaju unikatnu prirodnu baštinu, po kojoj je Una i dobila svoj naziv “Jedina”.
Prvi prirodni fenomen Une je stvaranje sedrenih barijera, slapova različitih oblika i veličina. Brojni naučni radovi o nastanku sedre pokazuju da je proces taloženja sedre u čistim prirodnim vodama rezultat određenih fizikalno – kemijskih i bioloških procesa u strogo određenim uvjetima biotopa. Sedra je po kemijskom sastavu kalcij – karbonat, materijal koji izgrađuje slapove Une, ali i Plitvičkih jezera, slapove Krke, Korane, Zrmanje, Cetine, Mrežnice i Plive. Važno je naglasiti da narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže, npr. smanjenjem vodenih tokova, klimatskim promjenama ili uslijed onečišćenja vode, može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre.
S obzirom na reljefne, klimatske, geološke i pedološke naročitosti, za Unu se vežu fenomeni podzemnih staništa, izvora i vrela, zatim brdskih i planinskih livada. Popis vrsta ne postoji, ali bez obzira nedostatak popisa, činjenica da je do sada na cijelom prostoru sliva identificirano 1900 biljnih vrsta i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih i aromatičnih biljnih vrsta, govori sama za sebe.
Od kičmenjaka, samo na području gornjeg toka rijeke Une obitava oko 215 vrsta i smatra se da je to jedno od najbogatijih područja rijetkih i ugroženih životinja. Posebno interesantne su ptice kojih je oko 130 vrsta, a među zaštićenima su globalno ugroženi kosac, mali vranac, sivi sokol i veliki tetrijeb.
U Uni je identificirano preko 15 vrsta riba, od kojih se 6 nalazi na popisima Bernske konvencije i konvencije o zaštiti staništa, 2 na popisu zaštićenih riba u Evropi. Od vodozemaca 2 vrste su na popisu zaštićenih na Evropskoj razini, a ima ih ukupno 13. Od gmazova identificirano je 15 vrsta. Po brojnosti su šišmiši sa pojedinim rijetkim i ugroženim vrstama na prvom mjestu, potom zvijeri, kukcojedi i glodavci. Posebna vrijednost područja je što na jednom mjestu obitavaju svi veliki evropski predatori, iščezli i istrijebljeni u velikom dijelu Evrope.
Površinske vode gornjeg toka rijeke Une su obzirom na kemijsko i biološko – ekološke standarde, a prema dosadašnjim istraživanjima, vode I klase. Nizvodno, iza svih naselja voda povremeno prelazi u II, a ponekad i III klasu kvaliteta voda.
Dakle sedra, bioraznolikost i kvalitet voda su tri ključne i najvažnije činjenice koje o Uni moramo znati!!
Međutim, ima i četvrta činjenica o kojoj uvijek trebamo diskutirati, a to je čovjek koji živi na Uni!!! Kakav je i kakav treba biti međuodnos čovjeka sa Une i njegove okoline.
Uzimajući u obzir poželjni razvoj i očigledno narušavanje prirode, postavlja se pitanje dokle i kako se možemo razvijati, a da ne narušimo ovu vrijednost i možemo li uopće. Možemo, ali sa pojačanom osjetljivošću prema sredini u kojoj živimo.
To bi u najkraćim crtama značilo, jednom zauvijek zaboraviti hidrocentrale, prljave industrije i pogotovo termoelektrane. Omogućiti industriji razvoj, ali uz strogo poštivanje ekoloških standarda. Unu i cijeli Unsko-sanski kanton izgraditi u atraktivnu i privlačnu turističku destinaciju sa zaštićenom trećinom ukupnog prostora. U takvom čistom okolišu, poljoprivredu i turizam, ponavljam po ko zna koji put, ozbiljno postaviti kao okosnicu strateškog razvoja. Poljoprivredu kombinirati kao ekološku, održivu i dijelom nadgledanu intenzivnu. Ona mora biti dovoljna da nahrani domaće stanovništvo i posjetitelje, a razvojem prehrambeno-prerađivačkih kapaciteta koji će pokupiti sirovinsku osnovu i sa šireg područja stvoriti višak za izvoz. Razvoj se može kreirati i na mini pogonima kapaciteta dovoljnog za jedno prosječno obiteljsko gazdinstvo koje će biti uvezano u prehrambene lance za opskrbu hranom, i koje će delikatesni i karakteristični proizvod ”obući” u odgovarajuću ambalažu, ”označiti” znakom Une. Krajški duh, temeljen na tradicionalnim vrijednostima, utkati u moderno obrazovanje, kulturu i stil života. Ovakav razvoj neće nas obogatiti, ali će nam omogućiti da dobro živimo i da ispunimo generacijsku zadaću − da ostavimo djeci ono što nam je obaveza, čist okoliš.
Većina će reći, nemoguće, nema šanse, previše optimistično zar ne!! Nije, nije!! Moguće je, samo se tri ključne stvari moraju primijeniti.
Treba totalno promijeniti način političkog upravljanja Kantonom, primiti se posla i na ključna mjesta dovesti ljude koji istinski žele, a potom i znaju kako mogu unaprijediti stvari!
Sretan ti rođendan Uno!!
Izvor: krupljani.ba
